Svaki stanovnik Hrvatske proizveo je ukupno 416 kilograma komunalnog otpada tijekom 2017. godine, odnosno 1,1 kilogram dnevno. Većina tog otpada odlaže se pod zemlju – 72% komunalnog otpada završi na odlagalištima, a reciklira se i kompostira tek 24%.

Jedno je sigurno, prije ili kasnije, svaki proizvod postaje otpad. Za razliku od pojedinih drugih zemalja članica EU-a, Hrvatska još uvijek dozvoljava da otpad ostane otpad, a bez da ga se ponovno koristi na neki način.

U drugim zemljama članicama EU-a, kao što su Belgija, Nizozemska, Švedska, Danska, Njemačka, Austrija ili Slovenija otpad gotovo da se više ni ne odlaže, već ga se gleda kao vrijedan resurs koji se na različite načine ponovno koristi. U njima je rašireno dobro gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada.

Priča o otpadu, iako toga nismo u dovoljnoj mjeri svjesni, zapravo počinje negdje drugdje. Kad kupujemo neki proizvod, a zatim ga odbacujemo jer smo ga potrošili, više ga ne trebamo ili se pokvario, o toj priči u pravilu ne razmišljamo. Kad kupujemo neki proizvod u pravilu ne razmišljamo kako je nastao, gdje je i kako je proizveden, koliko smo energije morali potrošiti za njegovu proizvodnju, koliko smo štetnih plinova pritom proizveli i tako doprinijeli porastu globalne temperature i štetnim utjecajima na okoliša i zdravlje.