Još ambicioznije sa smanjivanjem otpada

Usvajanjem paketa mjera za kružno gospodarstvo EU je odredila pravno obvezujuće ciljeve i rokove. To znači da u slučaju njihovog neispunjavanja Europska komisija može pred Sudom Europske unije pokrenuti postupak protiv bilo koje države članice EU-a. Sud Europske unije može naložiti bilo kojoj članici EU-a plaćanje novčane kazne za neispunjavanje preuzetih obaveza kao što je recimo bio slučaj s Italijom kojoj je naložio plaćanje kazne od 40 milijuna eura.

Kružno gospodarstvo je način proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i recikliranje postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi proizvodi imali dodatnu vrijednost. Naglasak je na produžavanju životnog vijeka proizvoda i istovremenom smanjivanju količine otpada.
  

 
Izvor grafičkog prikaza: Kružno gospodarstvo, definicija, vrijednosti i korist,  Europski parlament, 2015.

Krajnji cilj je zatvoriti krug u proizvodnji proizvoda, međusobno povezati sve dijelove proizvodnog lanca kako bi u skladu s načelima održivog razvoja mogli živjeti dobro u okviru granica našeg planeta, što je temeljna poruka Sedmog okolišnog akcijskog plana EU do 2020. Naime, znanstvenici su utvrdili da resursi koje koristimo nisu neograničeni i da ih trošimo brže nego što ih je Zemlja u stanju obnoviti, kao i da proizvodimo sve više otpada kojim još ne gospodarimo dovoljno dobro.

U ovom trenutku planet treba godinu dana i sedam mjeseci za obnovu resursa koje koristimo, odnosno trošimo prirodne resurse 1,7 brže nego što su ih je ekosustav Zemlje u stanju obnoviti.  
 

 
Ovo stanje planeta svake se godine obilježava pod imenom Dan ekološkog duga, na određeni datum kad prekoračimo zalihu prirodnih resursa. Svake se godine ovaj dan obilježava ranije, a naš je ekološki dug sve veći.

Kad bi svi stanovnici svijeta živjeli kao Europljani u tom slučaju bi nam trebalo 2,8 planeta za zadovoljavanje potreba za resursima. U tom bi slučaju prekoračili zalihe prirodnih resursa do 10. svibnja svake godine, a kad bi svi stanovnici svijeta živjeli kao u Hrvatskoj do 1. lipnja svake godine.
 

Zajednički ciljevi EU-a za kružno gospodarstvo

Do 2025. godine cilj je reciklirati najmanje 55% komunalnog otpada, do 2030. cilj je reciklirati 60%, a do 2035. cilj je postići 65% recikliranog otpada.

Do 2025. cilj je reciklirati 65% ambalažnog otpada, a 70%. do 2030. s odvojenim ciljevima za specifične materijale.

	Do 2025.	Do 2030.
Sva ambalaža	65%	70%
Plastika	50%	55%
Drvo	25%	30%
Željezo	70%	80%
Aluminij	50%	60%
Staklo	70%	75%
Papir i karton	75%	85%

Do 2035. cilj je smanjiti odlaganje komunalnog otpada pod zemljom na najviše 10% komunalnog otpada.

Cilj je također smanjiti nepotrebno bacanje (rasipanje) hrane za 30% do 2025. i za 50% do 2030. godine.Kako bi se to postiglo potrošače treba kontinuirano informirati o značenju oznaka “najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do”.

„Najbolje upotrijebiti do” označava datum nakon kojeg se prehrambeni proizvod u pravilu može i dalje jesti, ali njegova kvaliteta može biti smanjena.

„Upotrijebiti do” označava datum nakon kojeg prehrambeni proizvod više nije siguran za konzumaciju.

Novi pogled Europskog vijeća regija na ruralna područja i gospodarenje otpadom

U okviru priprema za izradu Osmog akcijskog programa EU-a za zaštitu okoliša kroz koje se usmjerava zaštita okoliša, Europsko vijeće regija stavilo je poseban naglasak na lokalnu i regionalnu dimenziju zaštite okoliša i ulogu tijela lokalne i regionalne uprave u oblikovanju, provedbi i praćenju rezultata provedbe akcijskih programa. Dosadašnja praksa pokazala je  da osiguranje usluga i infrastrukture za odvajanje otpada zbog manje gustoće naseljenosti u ruralnim područjima može biti manje troškovno učinkovito. Uspješnije gospodarenje otpadom u ruralnim područjima ovisi o spremnosti stanovnika na prihvaćanje i podršku programima kojima se potiče odvajanje otpada. U oblikovanju programa i aktivnosti zato su važna njihova razmišljanja i prepoznavanje njihovih potreba, interesa i ograničenja.